Nastala je na prijelazu 12. u 13. stoljeće, kao trobrodna romanička bazilika čiji su graditelji bili pod neposrednim utjecajem monumentalnih romaničkih realizacija grada Krka. Tri lađe međusobno dijeli arkatura koja počiva na masivnim stubovima četvrtastog presjeka. Središnja lađa završava glavnom apsidom pravokutnog tlorisa a pobočne malim polukružnim apsidama.

Rozeta na pročelju crkve naivni je rad mjesnog majstora Sinoge. Datirana je glagoljskim natpisom u 1405. godinu. Na reprezentativnom romaničkom bočnom portalu kasnije su (15.-17. st.) glagoljskim pismom uparani neslužbeni natpisi-grafiti. U 16. stoljeću crkva se sustavno proširuje što je dokumentirano i glagoljskim natpisom iz 1525. godine na jednoj od kapela prizidanih uz sjevernu lađu. Križni svodovi pobočnih kapela svjedoče nam da mjesni majstori tad još uvijek grade u kasnogotičkom duhu. Adaptacije su se intenzivirale pod imperativom liturgijskih mijena diktiranih Tridentskim koncilom, a kulminirale su izvedbom kupole nad prezbiterijem u 17. stoljeću i obuhvaćanjem dotad zasebne crkve sv. Ivana Krstitelja u 18. stoljeću. U središtu kasnorenesansnog oltarnog retabla sačuvan je njegov ranorenesansni prethodnik. Ova drvorezbarena i oslikana skulptura pripada vrhu tadašnje venecijanske produkcije. Isti je slučaj s ophodnim križevima, relikvijarima i kadionicama. Vizitacija druge polovine 16. stoljeća spominje da je crkva imala čak 18 oltara. U desnoj apsidi nalazi se drvorezbareni i oslikani oltarni retabl sv. Ivana Evanđelista koji se pripisuje Jacobellu del Fiore (početak 15. st.). Freske u kupoli i na stropu glavne lađe 1929. godine naslikao je lokalni majstor Ivan Volarić.

Pokraj bočnog ulaza u južnu lađu župne crkve nalazi se današnja sakristija a nekadašnja kapela sv. Ivana Krstitelja. Njezino gotičko pročelje podignuto je 1442. godine, kako nam to svjedoči glagoljski natpis smješten između izvornih otvora, sada zazidanog portala i uskog prozorčića, skošenih bridova okvira (“V ime Božje, amen. Let Gospodnjih 1442. bi zidano to pročeli, a v to vrime biše državnici pop Petar i Dv…”). Njih i stilski raspoznajete po karakterističnom šiljatom luku. Pretpostavka je da se ispod kapele kriju ostaci nekadašnjeg baptisterija crkve koja se ovdje izvorno nalazila.